Davno je rečeno „ko god bio otac neke bolesti nepravilna ishrana joj je majka“. Iako je nastala još u šesnaestom vjeku ova naučna istina se i danas sa napretkom nutricionističke nauke stalno potvrđuje. I zaista, direktno ili indirektno hrana utiče na nastanak niza bolesti ili stanja. Bilo da je u pitanju:

1.Izbor namirnica;
2.
Način njihove pripreme;
3.
Njihova bezbjednost odnosno ispravnost

Izbor namirnica

Sve namirnice koje koristimo i ishrani klasifikovane su u sedam grupa koje su slikovito prikazane kao piramida ishrane.

Osnovu piramide čine žitarice i proizvodi od žita (hljeb i drugi proizvodi odbrašna, pirinač isl.) Prema navikama u ishrani našeg stanovništva dugo vremena su korišćeni samo hljeb i slični proizvodi od bijelog brašna. Međutim sa nutricionističkog aspekta daleko su po zdravlje korisniji hljeb i peciva načinjeni od integralnog brašna jer su bogatiji u sadržaju dijetnih vlakana, vitamina rastvorljivih u vodi i brojnim mineralnim materijama.

Slijede voće i povrće koji su bogati vitaminima, posebno vitaminom C, sa značajnim antioksidantnim svojstvima oligo elementima i drugim mineralima, kao i dijetnim vlaknima izuzetno važnim zanormalno funkcionisanje crevnog sistema. Većina namirnica iz ove dvije grupe su male kalorijske vrijednosti te su veoma često najznačajnije namirnice u dijetetskim programima za smanjenje tjelesne težine.

Izuzetak su suvo voće i koštunjavi plodovi (orah, lješnik, pistaći, kikiriki i sl.) koji su visokokalorični. U grupi povrća takve su leguminoze (sočivo, grašak,kukuruz, pasulj) i krompir.

Idući prema vrhu piramide ishrane, nalaze se mlijeko i mliječni proizvodi kao dobar izvor energije ali prvenstveno kao značajan izvor bjelančevina nekih mineralnih materija među kojima su svakako najznačajnije kalcijum, fosfor i magnezijumi vitamina posebno vitamina A i D. U ishrani odraslih osoba prednost imaju proizvodi sa manjim sadržajem masnoća poput poluobranog jogurta ili kisjelog mlijeka i polumasnih sireva.

U istom nivou se nalazi grupa koja obuhvata meso, ribu i jaja. I ovo su namirnice koje sadrže značajne količine mineralnih materija, vitamina rastvorljivih u mastima i bjelančevina. U pitanju su visoko vrijedne belančevine koje obezbjeđuju organizmu čovjeka sve neophodne esencijalne aminokiseline, znači one koje su neophodne za odvijanje metaboličkih procesa a koje organizam čovjeka ne može sam da sintetiše.Savremena shvatanja u oblasti ishrane , poseban značaj daju korišćenju manje masnih mesa poput pilećeg, ćurećeg, telećeg i konjskog mesa i češćem korišćenju ribe posebno morske u ishrani. Ovo iz razloga što morska riba sadrži dosta lako svarljivih bjelančevina, vitamina A i D, brojne oligoelemente a posebno je značajan izvor joda.

Sam vrh piramide ishrane čine masnoće biljnog ili životinjskog porjekla. Prednost u ishrani imaju ulja koja sadrže nezasićene masne kiseline. Međutim sve masnoće treba koristiti u malim količinama jer su to veoma kalorične namirnice.

Takođe na samom vrhu piramide ishrane se nalaze slatkiši, takođe energetski veoma bogati. Iako su prijatvog slatkastog ukusa treba ih konzumirati u malim količinama tako da u dnevnom energetskom unosu kalorije koje se unose preko slatkiša ne čine više od 5% energije.

Preporuka:

Raznovrsna ishrana, koja podrazumijeva da se svakodnevno koristi bar jedna namirnica iz svake od 7 grupa koje su prikazane u piramidi ishrane, može i treba da bude princip koji će poštovati odrasle, zdrave osobe kako bi sačuvale svoje zdravlje.Međutim, ukoliko osoba boluje od neke hronične bolesti potrebno je pored redovnog uzimanja ljekova korigovati i ishranu prema savjetu ljekara kako bi ona bila dopuna medikamentozne terapije. U svakoj od navedenih grupa nalaze se namirnice koje višestruko doprinose očuvanju zdravlja što ih preporučuje da se svakodnevno koriste u ishrani koje se jednim imenom nazivaju protektivna hrana, ali i one označene kao "hrana rizika" koje treba koristiti samo povremeno i u malim količinama.

Vazno:

U sastavu organizma covjeka voda je jedan od osnovnih elemenata. Zavisno od pola, starosti, klimatskih faktora ali i individualnih zdravstvenih karakteristika voda cini od 55% do 80% tjelesne mase.

Prema podacima SZO prosječne potrebe vode kod odraslih osoba iznose od 2l do 2,5l, djece do 10 godina oko 1litar a za bebe do 5 kg samo 0,75 l na dan. Ove potrebe variraju zavisno od niza faktora: klime, navika u ishrani, fizicke aktivnosti, tjelesnog sastava i sl. Tako npr. U ljetnjem periodu ili pak u toku fizickog rada, zbog povecanog znojenja gube se znacajne kolicine tecnosti iz organizma pa se potrebe povecavaju na preko 3 l dnevno.