Probiotici i zdravlje

Pripremila: mr.pharm Marija Vujović

U današnje vrijeme navale velikog broja preparata za prevenciju i održavanje zdravlja, preparati probiotika su među najbrojnijima. Iako otkriveni prije sto godina, probiotici su na važnosti dobili tek prije nekoliko godina. Bitno je znati kako prepoznati potrebu za probiotikom, kako odabrati pravi i kako ga uzimati.

Probiotici su živi mikroorganizmi koji pozitivno utiču na održavanje mikrobiološke i imunološke ravnoteže (između tzv. "dobrih i loših" bakterija) u našim crijevima, jer mikroflora može postati poremećena uslijed bolesti, stresa, starenja, uzimanja antibiotika ili drugih lijekova, izlaganja toksinima, prekomjernoj konzumaciji alkohola. Probiotičke vrste kompetitivno inhibiraju stvaranje toksičnih supstanci i rast manje poželjnih vrsta. Dosadašnja istraživanja upućuju da probiotici ne mogu zamijeniti uništenu prirodnu floru, međutim kao privremene kolonije mogu pomoći organizmu obavljajući iste funkcije kao prirodna flora, dajući prirodnoj flori dovoljno vremena da se oporavi. Probiotičke vrste se potom ubrzano zamjenjuju prirodno nastalom crijevnom florom.

Vrste Lactobacillus i Bifidobacterium su najčešće upotrebljavane, ali tu su i vrsta kvasca Saccharomyces boulardi i neke nepatogene vrste E. coli i Bacillus.

Pozitivna djelovanja probiotika

Probiotici imaju povoljan učinak kod proliva, konstipacije, alergija, karcinoma debelog crijeva,nekrotizirajućeg enterokolitisa i kao prevencija sistemskih infekcija. Koriste se kao prevencija dijareje uzrokovane antibioticima. Probiotike u ovom slučaju treba uzeti 2-3 sata od doze antibiotika, kako antibiotik ne bi uticao i na dobre bakterije. Najčešće su korišćeni u ovu svrhu LGG, Saccharomyces bulardi, Lactobacilus reuteri. Kod primjene preparata koji imaju u sastavu S.Bulardi odvajanje konzumacije od antibiotika nije neophodno. Takođe ispoljavaju pozitivan efekat kod crijevnih bolesti tipa Crohnove bolesti, ulceroznog kolitisa, sindroma iritabilnog kolona. Probiotici poboljšavaju stanja kod intolerancije na laktozu (mliječni šećer, nepodnošenje mlijeka i mliječnih proizvoda).

Danas na tržištu postoji paleta probiotičkih preparata u obliku prašaka, kapsula, tableta te u tečnom obliku. Smatra se da su kapsule djelotvornije od tableta,jer bolje štite bakterije od želudačne kiseline.

Koja je količina probiotika dovoljna?

Većina probiotičkih preparata sadrži otprilike 10 na devetu (=1 000 000 000) bakterija na gram, označeno kao 10 na devetu CFU / gr ili ml. U svakom proizvodu bez obzira na proizvođača postoji uput o preporučenoj količini dnevno ( u slučaju tableta ili kapsula obično 1x dnevno), iako za sada ne postoje podaci o rizicima u slučaju predoziranja. Mnogo važniji je kvalitet od kvantiteta bakterija, jer one moraju preživjeti djelovanje želudačne i žučne kiseline i alkalni sadržaj u dvanaestopalačnom crijevu , kako bi do crijeva stigle žive i bile djelotvorne. Posebnu pažnju treba obratiti na održavanje količine živih bakterija u proizvodu označeno kao broj jedinica koje formiraju koloniju (colony-forming units - CFU) do roka trajanja proizvoda, i to klasifikovano kroz nazive probiotika navodeći rod, vrstu i podvrstu probiotika.